FAQ

/FAQ
FAQ 2017-12-20T12:07:52+00:00
Zbirno izvješće 2015-01-20T10:30:33+00:00

Izvješće koje se piše na temelju prikupljenih individualnih izvješća o praćenju projekata za potrebe sektorskih nadzornih pododbora (SNP) ili Zajedničkog nadzornog odbora (ZNO).

Zajedničko upravljanje 2015-01-20T10:29:51+00:00

Metoda provedbe proračuna EU s međunarodnim organizacijama kada se radi o sredstvima prikupljenim od različitih donatora. U tom se slučaju određene provedbene zadaće prepuštaju međunarodnim organizacijama.

Vrijednost ugovora 2015-01-20T10:29:22+00:00

Suma navedena u ugovoru, koja predstavlja maksimum predviđenih sredstava za plaćanje obavljenih usluga, nabava ili radova.

Voditelj projekta 2015-01-20T10:28:49+00:00

Osoba zadužena za praćenje provedbe ugovora u ime ugovaratelja.

Voditelj programa (VP) 2015-01-20T10:28:04+00:00

Državni je dužnosnik (iz resornog ministarstva/agencije) nadležan za tehničku provedbu projekata programa PHARE/CARDS te programa IPA TAIB. Njoj/ njemu odgovaraju jedinice za provedbu projekata.

Voditelj Jedinice za provedbu projekta (JPP) 2015-01-20T10:27:32+00:00

Osoba odgovorna za aktivnosti jedinice za provedbu projekta (JPP-a). Njegov izravni pretpostavljeni je voditelj programa.

Vlasništvo nad projektom , procesom i sl. 2015-01-20T10:26:59+00:00

Opći pojam u upravljanju projektima, koji opisuje aktivno sudjelovanje institucija primatelja u zemlji korisnici u okviru nekog projekta, kako bi se osigurala legitimnost, odgovornost i održivost projekta.

Vanjska revizija 2015-01-20T10:26:23+00:00

Revizija koju izvršavaju: nezavisno tijelo u sklopu državne uprave zemlje korisnice, revizori Europske komisije ili Europski revizijski sud. U nekim slučajevima, kada navedene institucije nemaju dovoljno kapaciteta, vanjsku reviziju mogu izvršiti i revizijske kuće s kojima je za to sklopljen ugovor.

Uvjetovanost 2015-01-20T10:25:50+00:00

Niz odluka ili aktivnosti koje donator zahtijeva kao preduvjet za svoju pozitivnu odluku o fi nanciranju određenog projekta ili programa pomoći ili za početak projekta.

Upravljanje projektnim ciklusom (UPC) 2015-01-20T10:24:38+00:00

Metodologija pripreme, provedbe i evaluacije projekata i programa, koja se temelji na integriranom pristupu te pristupu logičke matrice.

Upravljačko tijelo (MA) 2015-01-20T10:23:58+00:00

U kontekstu programa SAPARD, tijelo određeno za koordinaciju programiranja, prikupljanje informacija o nadzoru i evaluaciji programa te izvješćivanju Nadzornog odbora. U Hrvatskoj je Upravljačko tijelo za SAPARD uspostavljeno u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Upravi za održivi razvitak seoskog prostora. U kontekstu instrumenata kohezijske politike te pojedinih komponenti programa IPA (IPA CBC, IPA Regionalni razvoj, IPA HRD i IPA-RD), bilo koje javno ili privatno tijelo na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini koje je država članica odredila da upravlja operativnim programom. U Hrvatskoj su u kontekstu programa IPA Regionalni razvoj određena sljedeća upravljačka tijela: MMPI za OP promet, MZOPUG s MPRRR za OP za zaštitu okoliša te MGRP s MZOŠ, MMPI i Uredom za e-Hrvatsku za OP za regionalnu konkurentnost. U kontekstu programa IPA HRD, upravljačko tijelo je MGRP s MZOŠ i MZSS. Upravljačko tijelo IPA-RD-a je isto kao i za SAPARD.

Ugovor o tehničkoj pomoći 2015-01-20T10:23:22+00:00

Ugovor između davatelja usluga i ugovaratelja prema kojemu davatelj usluga obnaša savjetodavnu ulogu, usmjerava ili nadzire projekt, osigurava konzultante naznačene u ugovoru i djeluje kao agent za nabavu.

Ugovor o pružanju usluga 2015-01-20T10:22:47+00:00

Ugovor između davatelja usluga i ugovaratelja o pružanju usluga, kao što su tehnička pomoć ili studije.

Ugovor o nabavi robe 2015-01-20T10:22:18+00:00

Ugovor između dobavljača i ugovaratelja o kupnji, leasingu, najmu ili financijskom najmu (uz ili bez opcije kupnje). On može također pokrivati zadaće kao što su: postavljanje, servisiranje, popravke, osposobljavanje i uslugu nakon prodaje (after-sales service).

Ugovor o izvođenju radova 2015-01-20T10:21:46+00:00

Ugovor između građevinske firme i ugovaratelja o izvođenju radova ili izgradnji objekta.

Ugovor o izradi studija 2015-01-20T10:21:20+00:00

Ugovor o pružanju usluga između davatelja usluga i ugovaratelja koji se odnosi, na primjer, na identifikacijske i pripremne studije za projekte, studije o izvedivosti, ekonomske studije i studije tržišta, tehničke studije, procjene i revizije.

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava putem twinninga 2015-01-20T10:20:52+00:00

Pravni dokument kojim se vodi projektni sadržaj i provedba twinning projekta. Ugovor o twinningu potpisuje zemlja partner i zemlja članica EU ili službe EK u ime zemlje partnera. Ugovor o twinningu obvezuje obje strane na postizanje opisanih rezultata kroz provedbu detaljnog programa rada.

Ugovor 2015-01-20T10:20:20+00:00

Dogovor uz određene uvjete između dviju ili više fizičkih ili pravnih osoba u kojem postoji obećanje da će se pružiti usluge i/ili isporučiti roba u zamjenu za neku vrijednost. Prema tipu ugovora postoje: ugovori o pružanju usluga, ugovori o isporuci robe, ugovori o izvođenju radova, kombinirani ugovori (kombinacija dvije od tri vrste) i hibridni ugovori (sve tri vrste).

Ugovaračko tijelo 2015-01-20T10:19:45+00:00

Stranka koja zaključuje ugovor. U kontekstu pretpristupnih fondova, ovisno o sustavu provedbe to može biti Europska komisija (CIS, CDIS) ili tijelo državne uprave zemlje korisnika (DIS). U Hrvatskoj je ugovaratelj za programe CARDS/PHARE, ISPA i dio IPA komponenti Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje (SAFU), a SAPARD/ IPA-RD agencija za programe SAPARD/IPARD.

Učinkovitost 2015-01-20T10:19:05+00:00

Način na koji su rezultati doprinijeli ostvarenju svrhe projekta.

Učinak 2015-01-20T10:18:18+00:00

Učinak projekta na širu okolinu, njegov doprinos širim sektorskim ciljevima sažetima u općim ciljevima projekta.

Troškovi 2015-01-20T10:17:35+00:00

Troškovi su svi utvrđeni resursi („sredstva“) izraženi financijski.

Timing 2015-01-20T10:16:50+00:00

Određivanje vremena provedbe aktivnosti; određena vremenska točka ili razdoblje u kojem se neka aktivnost odvija ili je planirana.

Tehnička specifikacija 2015-01-20T10:16:20+00:00

Dokument koji sastavlja ugovaratelj te koji naznačuje zahtjeve i/ili ciljeve radi osiguravanja robe ili radova, specificirajući tamo gdje je to potrebno metode i resurse, koje treba koristiti i/ili rezultate koji se moraju postići.

Tehnička ponuda 2015-01-20T10:15:50+00:00

Dio ponude koji sadrži sve ne-financijske elemente natječajne dokumentacije, tj. sve elemente koji se traže u natječajnoj dokumentaciji osim financijske ponude. Tehnička ponuda ne smije sadržavati nikakve financijske naznake.

Tehnička pomoć 2015-01-20T10:15:09+00:00

Stručnjaci, konzultanti, predavači, savjetnici, itd. koji su angažirani putem ugovora o pružanju usluga radi transfera znanja (knowhow) i vještina (skills) te razvoja i jačanja institucija. Tehničku pomoć mogu dati konzultanti dostupni na tržištu ili stručnjaci iz uprava država članica EU (twinning).

SWOT analiza 2015-01-20T10:14:25+00:00

Alat strateškog planiranja za analizu konkurentne pozicije neke organizacije, zemlje ili regije. SWOT je kratica za prednosti (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats).

Svrha projekta 2015-01-20T10:13:50+00:00

Središnji cilj projekta. Svrhom projekta se rješava glavni problem, a defi nira ju se s obzirom na održivu korist za ciljnu(e) skupinu(e). Za svaki bi projekt trebala postojati samo jedna svrha projekta.

Sustav unutarnjeg upravljanja i kontrole 2015-01-20T10:13:05+00:00

Sustav pomoću kojeg se osigurava učinkovito poslovanje neke organizacije ili učinkovita provedba programa/projekta. Naglasak se stavlja na upravljanje resursima i rizicima.

Sustav dvostrukih koverti 2015-01-20T10:12:10+00:00

Sustav koji se koristi u natječajima EU u kojem je financijsku ponudu, zapečaćenu u posebnoj omotnici, potrebno priložiti tehničkoj ponudi.

Supsidijarnost 2015-01-20T10:11:28+00:00

Cilj načela supsidijarnosti je osigurati da se odluke donose što je moguće bliže građanima i na razini na kojoj je to najučinkovitije (lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj).

Sufinanciranje 2015-01-20T10:10:56+00:00

Odnosi se na situaciju u kojoj se dio sredstava instrumenta/projekta/programa osigurava iz nekog financijskog izvora EU. Ostatak sredstava osigurava se iz nacionalnih javnih izvora i/ili privatnih izvora, ovisno o prirodi i zahtjevima određenog instrumenta/ projekta/programa.

Studija izvedivosti 2015-01-20T10:10:17+00:00

Studijom izvedivosti, koju se provodi tijekom Faze formuliranja, utvrđuje se je li predloženi projekt pravilno utemeljen te može li zadovoljiti potrebe svojih ciljnih skupina / korisnika. Studijom se izrađuje projekt sa svim operativnim pojedinostima, uzimajući u obzir sve političke, tehničke, gospodarske, financijske, institucionalne, sociokulturne aspekte te one vezane uz upravljanje projektom, zaštitu okoliša i pitanja o ravnopravnosti spolova. Na temelju Studije Europska komisija i vlada zemlje partnera dobit će dovoljno informacija kojima se opravdava prihvaćanje, izmjena ili odbijanje budućeg financiranja predloženog projekta.

Stručnjak 2015-01-20T10:09:44+00:00

Osoba koju izvođač angažira za pružanje relevantne ekspertize, koja je potrebna za uredno izvršenje ugovora.

Strateški dokumenti 2015-01-20T10:09:05+00:00

Dokumenti koji se definiraju za određeni program kao strateška odrednica za njegovu provedbu (npr. u kontekstu programa IPA postoji Višegodišnji indikativni financijski okvir, Višegodišnji indikativni planski dokument, Okvir za usklađenost strategija i operativni programi). Ovi se dokumenti temelje na općoj strateškoj osnovi i na pravnoj osnovi programa. Kako bi ih se moglo provesti, potrebno je izraditi dodatne operativne i provedbene dokumente.

Stablo ciljeva 2015-01-20T10:07:06+00:00

Dijagramski prikaz hijerarhije ciljeva u određenom programu koji opisuje odnos između sredstava i ciljeva nakon što je izvršena analiza problema.

Sredstva primatelja 2015-01-20T10:06:25+00:00

Sredstva koja je na raspolaganje stavila Vlada države korisnice, a evidentirana su u okviru različitih stavki državnog proračuna. Ako sredstva osiguravaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ta se sredstva također smatraju sredstvima primatelja. Sredstvima primatelja smatraju se i sredstva javnih poduzeća te zajmovi međunarodnih financijskih institucija javnim poduzećima.

Sredstva 2015-01-20T10:05:48+00:00

Sredstva su fizički i ostali resursi (koje se često naziva “inputima”) nužni za izvođenje predviđenih aktivnosti i vođenje projekta.

Sporazum o financiranju 2015-01-20T10:05:17+00:00

Pravno obvezujući dokument koji potpisuju Europska komisija i zemlja korisnica, nakon što je Komisija usvojila odluku o financiranju programa. On uključuje opis projekta ili programa koji će se financirati. Njime se Europska unija i zemlja korisnica formalno obvezuju da će financirati opisane mjere. Ova vrsta dokumenta se koristi u programima CARDS, PHARE, SAPARD i IPA.

Smjernice za korisnike 2015-01-20T10:04:37+00:00

Dokument koji objašnjava svrhu poziva za dostavu prijedloga projekata. On uključuje pravila o tome tko može dostaviti prijedlog projekta, vrstu aktivnosti i troškova koji se mogu fi nancirati te kriterije za evaluaciju prijedloga projekata. On također daje praktične informacije o tome kako popuniti obrazac za prijavu, koji su prilozi potrebni te koja se proceduralna i ugovorna pravila primjenjuju.

Sažetak projekta 2015-01-20T10:04:03+00:00

U kontekstu programa CARDS/PHARE/IPA TAIB, dokument u unaprijed definiranom formatu, koji pripremaju nacionalne vlasti zemlje korisnika, a koji sadrži opširne informacije o pozadini projekta, korisnicima, ciljevima, odnosu s drugim donatorima ili projektima, glavnim aktivnostima, proračunu i trajanju predloženog projekta. Za određenu projektnu godinu, svi sažeci projekata uključujući pripadajuće im logičke matrice, a prilažu se Prijedlogu za financiranje, koji se podnosi Upravnom odboru za relevantni program. Sažeci projekata se dalje elaboriraju u natječajnu dokumentaciju (opise poslova, tehničke specifikacije, troškovnike ili upute za prijavitelje).

SAPARD agencija 2015-01-20T10:03:27+00:00

Provedbeno tijelo nadležno za odabir projekata, ugovaranje, plaćanje i tehničku provedbu mjera osiguranih u sklopu programa SAPARD, na koje je Komisija prenijela ovlasti provedbe. U Hrvatskoj je Agencija uspostavljena u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ravnateljstvu za strukturne i tržišne potpore. S početkom provedbe programa IPA-RD, SAPARD agencija se pretvara u IPARD agenciju.

SAPARD 2015-01-20T10:01:55+00:00

Skraćeno od Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development. Jedan od tri pretpristupna programa u Financijskoj perspektivi 2000.-2006. Pravna osnova programa je Uredba (EZ) br. 1268/1999. Financira ulaganja u poljoprivredu i ruralni razvoj; priprema državu kandidata za provođenje Zajedničke poljoprivredne politike te za korištenje njezinih financijskih instrumenata nakon pristupanja. Program je u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamijenjen 5. komponentom programa IPA – ruralni razvoj (IPA-RD-om). Hrvatskoj je program otvoren za sudjelovanje u 2006. godini. Alokacija je iznosila 25 milijuna eura.

Roba 2015-01-20T10:01:13+00:00

Svi artikli koje dobavljač mora osigurati za korisnika uključujući, kada je to potrebno, usluge kao što su: postavljanje, testiranje, stavljanje u operativno stanje, osiguravanje ekspertize, nadzor, održavanje, popravak, osposobljavanje i druge slične obveze vezane uz artikle koji se nabavljaju u sklopu dotičnog ugovora.

Rizik 2015-01-20T10:00:44+00:00

Vjerojatnost da bi neki događaj ili aktivnost mogli negativno utjecati na realizaciju projektnog cilja ili aktivnosti. Rizici se sastoje od faktora koji su njegov sastavni dio ili su izvan projekta, premda se općenito naglasak stavlja na one faktore koji su izvan izravne kontrole menadžmenta.

Rezultati 2015-01-20T10:00:08+00:00

Rezultati su izravne posljedice neposrednih rezultata. Kombinacija rezultata postiže svrhu projekta.

Relevantnost 2015-01-20T09:59:40+00:00

Prikladnost ciljeva projekta u odnosu na stvarne probleme, potrebe i prioritete ciljnih skupina i korisnika kojima se projekt treba baviti te u odnosu na fizičko i političko okruženje u okviru kojeg djeluje.

Regionalni operativni program (ROP) 2015-01-20T09:59:15+00:00

Razvojni programi za svaku regiju na razini NUTS II koji služe kao osnova za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova. U Hrvatskoj su izrađeni dokumenti pod nazivom ROP na razini županija (NUTS III). Njihova je svrha bila započeti proces izrade dokumenata regionalnog razvoja prema načelima EU.

Razdoblje utvrđivanja zatečenog stanja 2015-01-20T09:58:33+00:00

Razdoblje od početka projekta do sastavljanja izvješća o zatečenom stanju. Tijekom ove faze provodi se procjena opisa posla i elaborira tijek provedbe projekta.

Razdoblje pokretanja projekta 2015-01-20T09:57:06+00:00

Razdoblje provedbe projekta odmah nakon dolaska izvođača projekta/ tehničke pomoći u zemlju korisnika.

Ravnopravnost spolova 2015-01-20T09:55:24+00:00

Poticanje ravnopravnosti između muškaraca i žena, s obzirom na pristup društvenim i gospodarskim strukturama i uslugama te korist od razvoja. Cilj je smanjiti razlike između muškaraca i žena u odnosu na zdravlje i obrazovanje, zapošljavanje i gospodarske aktivnosti te sudjelovanje u donošenju odluka na svim razinama. Svi programi i projekti trebali bi aktivno doprinositi smanjivanju razlika među spolovima u pojedinim područjima aktivnosti.

Raspored sredstava 2015-01-20T09:53:46+00:00

Podjela proračuna projekta u kojoj su sredstva i troškovi povezani s aktivnostima i rezultatima te podijeljeni za određeni vremenski period. Raspored sredstava predstavlja osnovu za izračun troškova/ proračuna i raspored priliva sredstava.

Provedbeni sustav programa IPA regionalni razvoj 2015-01-20T09:53:12+00:00

U kontekstu programa IPA Regionalni razvoj, NIPAK s koordinacijskim tijelom (SDURF) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzor programa. Strateški koordinator (SDURF) odgovoran je za koordinaciju s komponentom IPA HRD. NDO s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Operativna struktura, koja se sastoji od više tijela s različitim zadacima uspostavlja se na razini operativnih programa unutar komponente IPA regionalni razvoj, a nadležna je za upravljanje pojedinim operativnim programom ( MMPI za promet, MZOPUG s MPRRR za zaštitu okoliša, MGRP s MZOŠ, MMPI i Uredom za e-Hrvatsku za regionalnu konkurentnost). Revizijsko tijelo nadležno je za vanjsku reviziju. Nadzor se provodi kroz Nadzorni odbor programa IPA i sektorske nadzorne odbore uspostavljene za svaki operativni program.

Provedbeni sustav programa IPA CBC 2015-01-20T09:52:37+00:00

U kontekstu programa IPA CBC, NIPAK s koordinacijskim tijelom (SDURF) provodi cjelokupnu koordinaciju pripreme i nadzora programa. NDO s Nacionalnim fondom (MFIN) preuzima cjelokupnu financijsku odgovornost. Predviđene su dvije različite vrste sustava upravljanja i kontrole, ovisno o tome odvijaju li se programi suradnje sa zemljom članicom EU ili između dviju zemalja nečlanica. Sustav upravljanja i kontrole za programe sa zemljama članicama isti je kao sustavi za instrumente kohezijske politike. Sustav se uspostavlja u relevantnoj zemlji članici prema načelima podijeljenog upravljanja (upravljačko tijelo i tijelo za ovjeravanje, uključujući sva postojeća posrednička tijela te revizijsko tijelo). Osim toga, uspostavlja se info točka u zemlji nečlanici koja sudjeluje u programu (MMPI). Sustav upravljanja i kontrole za programe između zemalja nečlanica temelji se na provedbenom sustavu programa namijenjenih trećim zemljama. Sastoji se od operativne strukture. Revizijsko tijelo nadležno je za vanjsku reviziju. U oba slučaja, sustavima upravljanja i kontrole pomaže Zajedničko tehničko tajništvo. Nadzor se obavlja preko Zajedničkog nadzornog odbora na razini pojedinog programa prekogranične suradnje te kroz Nadzorni odbor programa IPA na općoj razini programa IPA.

Provedbeni sustav programa IPA 2015-01-20T09:51:36+00:00

Program IPA predviđa sljedeće opće strukture: NIPAK, strateški koordinator, DNA, NDO, Nacionalni fond, operativnu strukturu i revizijsko tijelo. U Hrvatskoj funkcije NIPAK-a i strateškog koordinatora obavljaju dužnosnici SDURF-a, a funkciju NDO-a, dužnosnik Ministarstva financija. Posebna jedinica neovisna od provedbenog sustava razvit će funkciju revizijskog tijela. Operativne strukture se uspostavljaju za svaku komponentu programa ili operativni program u relevantnim nadležnim institucijama. Nadzorni odbor za program IPA zadužen je za cjelokupni nadzor programa, a pomažu mu sektorski nadzorni odbori uspostavljeni za pojedine komponente i operativne programe.

Provedbeni sustav 2015-01-20T09:45:50+00:00

Sva tijela uključena u provedbu nekog programa EU. Struktura provedbenog sustava ovisi o vrsti upravljanja, a razlikuje se od programa do programa. Uključuje sljedeće funkcije: ukupnu koordinaciju, ukupnu financijsku odgovornost, pripremu programa, raspisivanje natječaja/poziva na dostavu prijedloga projekata, ugovaranje, plaćanje, potvrđivanje, reviziju, nadzor i evaluaciju.

Provedbeni dokumenti 2015-01-20T09:45:20+00:00

Dokumenti koji se definiraju za pojedini projekt. Oni su osnova za odobravanje, raspisivanje natječaja/poziva na dostavu prijedloga projekata, kao i za nadzor i evaluaciju. Uključuju dokumente kao što su sažeci projekata, natječajna dokumentacija (opisi posla, tehničke specifikacije, troškovnici, prijavni obrasci i vodiči za prijavitelje), te izvješća o praćenju projekta i evaluacijska izvješća.

Provedbene agencije 2015-01-20T09:44:49+00:00

Decentralizirana tijela Europske unije uspostavljena na određeno vrijeme radi upravljanja s jednim ili s više programa Zajednice. Pravna osnova za njihovo osnivanje je Uredba Vijeća br. 58/2003/ EZ. Smještena su u sjedištu Europske komisije (u Bruxellesu ili Luksemburgu). Primjeri agencija su: Provedbena agencija za obrazovanje, audiovizualni sektor i kulturu, Provedbena agencija za Program javnog zdravlja i Provedbena agencija za inteligentnu energiju.

Proračun ugovora 2015-01-20T09:44:17+00:00

Troškovi izvođenja ugovora iskazani po stavkama. Suma tih troškova predstavlja vrijednost ugovora.

Projektni partner 2015-01-20T09:43:43+00:00

Svi koji provode projekte u zemlji korisnici (tijela državne uprave, neprofitne organizacije…)

Projektni ciklus 2015-01-20T09:43:11+00:00

Projektni ciklus slijedi tijek projekta od početne ideje sve do njezine provedbe. On daje okvir koji osigurava konzultacije sa svim dionicima te definira ključne odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi u svakoj fazi trajanja projekta bilo moguće donijeti odgovarajuće odluke. Projektni se ciklus sastoji od pet faza koje logički proizlaze jedna iz druge: programiranje, identificiranje, formuliranje, provedba i evaluacija.

Projektna ideja 2015-01-20T09:42:29+00:00

Početna faza u projektu koja se općenito temelji na identifikaciji problema i definiranju njegovog mogućeg rješenja.

Projekt 2015-01-20T09:41:54+00:00

Niz aktivnosti kojima je cilj ostvarenje jasno utvrđenih ciljeva u određenom vremenskom roku i uz određeni proračun.

Programiranje 2015-01-20T09:41:20+00:00

Načelo koje podrazumijeva da se sve mjere, koje će se financirati iz nekog programa EU, definiraju na višegodišnjoj razini u sklopu širokog procesa konzultacija. Predstavlja jedno od četiri načela strukturnih fondova.

Programi Zajednice 2015-01-20T09:40:32+00:00

Aktivnosti koje Europska zajednica usvaja za neko višegodišnje razdoblje radi promicanja suradnje između država članica u različitim područjima politika Zajednica. Programi Zajednice namijenjeni su isključivo državama članicama, a u nekima od njih pod određenim uvjetima mogu sudjelovati i treće zemlje. Npr. potiče se sudjelovanje država kandidatkinja za članstvo u EU kako bi se one upoznale s radnim metodama u EU. Preduvjet je njihovog sudjelovanja uspostava pravne podloge za svaki pojedini program (potpisivanje memoranduma o suglasnosti) i plaćanje nacionalnog doprinosa.

Program djelovanja Zajednice na području politike zaštite potrošača 2015-01-20T09:39:54+00:00

Program Zajednice u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. kojemu je cilj doprinijeti zaštiti zdravlja, sigurnosti te ekonomskih i pravnih interesa potrošača, kao i promicati njihovo pravo na informacije, edukaciju i samoorganiziranje radi zaštite svojih interesa. Uspostavljen je Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br. 1926/2006/EZ. Proračun mu je 156,8 milijuna eura.

Program 2015-01-20T09:39:10+00:00

Niz projekata sa zajedničkim općim ciljem ili ciljevima.

Procjena troškova 2015-01-20T09:38:31+00:00

Raspon prosječnih troškova, koje poduzeća naplaćuju za usluge stručnjaka, objavljen na Internet stranicama EuropeAid-a.

Procedura za dodjelu ugovora 2015-01-20T09:38:00+00:00

Procedura koju ugovaratelj mora pratiti da bi identificirao odgovarajućeg konzultanta/ dobavljača/izvođača/korisnika koji će pružati usluge, isporučiti određenu robu, izvesti radove ili koristiti bespovratna sredstva te s njim zaključio ugovor. U kontekstu pretpristupnih fondova, relevantni dokument kojim se vode procedure za dodjelu ugovora je PRAG.

Problemsko stablo 2015-01-20T09:37:29+00:00

Dijagramski prikaz hijerarhije problema, koji opisuje njihovu uzročno-posljedičnu vezu.

Pristup logičke matrice 2015-01-20T09:36:57+00:00

Metodologija planiranja, vođenja i evaluacije programa i projekata, uključujući analizu dionika, analizu problema, ciljeva i strategija, pripremu logičke matrice te raspored aktivnosti i raspodjele sredstava.

Priručnik o nadzoru provedbe projekata 2015-01-20T09:36:25+00:00

Priručnik koji detaljno propisuje postupke koji se primjenjuju u nadzoru projekata.

Prioritetno područje 2015-01-20T09:35:50+00:00

Niz prioriteta koji se koristi u strateškim dokumentima vezanim uz proces pristupanja RH Europskoj uniji.

Prioritetna os 2015-01-20T09:35:11+00:00

Konzistentni niz prioriteta koji se koristi u strateškim dokumentima (npr.IPARD Program – Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007. – 2013.).

Prijedlog za financiranje 2017-12-20T12:18:03+00:00

Prijedlog odluke Europske komisije za financiranje u njemu opisanih mjera. Dostavlja se na očitovanje relevantnom Upravnom odboru. Prijedlog opisuje opću pozadinu, prirodu, opseg i ciljeve te modalitete predloženih mjera,a naznačuje i predviđena financijska sredstva. Na temelju njega se donosi odluka o financiranju.

Prijava za dodjelu bespovratnih sredstava 2015-01-20T09:33:01+00:00

Prijedlog projekta prema standardnom obrascu za prijavu koji se podnosi na poziv na dostavu prijedloga projekata.

Prethodna (ex ante) evaluacija 2015-01-20T09:31:50+00:00

Evaluacija učinka neke aktivnosti prije početka provedbe.

Prekogranična suradnja (eng. kratica CBC) 2015-01-20T09:31:17+00:00

Suradnja između susjednih regija uz unutarnje i vanjske granice EU, radi promicanja održivog gospodarskog i socijalnog razvoja, rješavanja zajedničkih izazova na područjima kao što su zaštita okoliša, prirodna i kulturna baština, javno zdravlje te suzbijanje i borba protiv organiziranog kriminala, kao i osiguravanja učinkovitih i sigurnih granica. Programi prekogranične suradnje financiraju se u okviru inicijative INTERREG/Europske teritorijalne suradnje za države članice te u okviru programa PHARE CBC/IPA CBC za države kandidatkinje. PHARE CBC, IPACBC, INTERREG, Europska teritorijalna suradnja.

Preduvjeti 2015-01-20T09:30:30+00:00

Uvjeti poznati svim stranama, koje je potrebno ispuniti prije nego što projekt može početi.

Predstudija izvedivosti 2015-01-20T09:29:52+00:00

Predstudija izvedivosti, koju se provodi tijekom Faze identifikacije, osigurava utvrđivanje svih problema te ocjenu svih mogućih rješenja, kao i toga da je odabrano najbolje rješenje na temelju faktora kvalitete. Studijom će i Europska komisija i zemlja korisnica dobiti dovoljno informacija na kojima će se temeljiti njihovo prihvaćanje, izmjena ili odbijanje predloženog projekta.

Pravna podloga 2015-01-20T09:29:16+00:00

Pravna podloga za programe EU su odluke ili uredbe Vijeća ili Vijeća i Europskog parlamenta. Ako se programi provode izvan EU, uz ove pravne dokumente moraju postojati i međunarodni sporazumi sa zemljom korisnicom kao što su okvirni sporazumi, memorandumi o suglasnosti i sporazumi o financiranju.

Pravilo o podrijetlu 2015-01-20T09:28:43+00:00

Pravilo po kojem sva roba i oprema, koja se fi nancira iz nekog programa pomoći EU, mora potjecati iz EU ili neke od prihvatljivih zemalja defi niranih uredbama EU ili međunarodnim sporazumima.

Pravilo o državljanstvu 2015-01-20T09:28:12+00:00

Pravilo po kojem pravna osoba, koja se prijavljuje na natječaj za projekt financiran kroz neki program pomoći EU, mora biti registrirana u EU ili nekoj od prihvatljivih zemalja definiranih programom. Fizičke osobe mogu imati bilo čije državljanstvo.

Posredničko tijelo 2015-01-20T09:27:32+00:00

U kontekstu instrumenata kohezijske politike i programa IPA CBC, tijelo određeno da provodi neke ili sve zadaće upravljačkog tijela ili tijela za ovjeravanje.

Posebni uvjeti 2015-01-20T09:27:00+00:00

Klauzule specifične za neki ugovor koje ugovaratelj navodi kao sastavni dio ugovora, uključujući izmjene i dopune općim uvjetima.

Popis kandidata u užem izboru 2015-01-20T09:26:25+00:00

Popis poduzeća koja su dostavila iskaz interesa za davanjem ponude za ugovor, nakon objave obavijesti o nabavi, a koja je Odbor za uži izbor, uspostavljen od strane ugovaratelja, odabrao za sudjelovanje u natječaju.

Ponuđač 2015-01-20T09:25:47+00:00

Bilo koja fizička ili pravna osoba ili skupina koja daje ponudu radi sklapanja ugovora.

Ponuda 2015-01-20T09:25:16+00:00

Pismena ili formalna ponuda o nabavi robe ili pružanju usluga po dogovorenoj cijeni.

Pojednostavljena natječajna procedura 2015-01-20T09:24:00+00:00

Postupak bez prethodnog objavljivanja obavijesti o nabavi u kojem samo kandidati koje ugovaratelj pozove mogu dati ponudu na natječaj.

Pojašnjenje 2015-01-20T09:23:19+00:00

Sažetak pripremljen od strane ugovaratelja koji se prilaže kao prva stranica ugovora ili dokumentacije dodatka ugovoru te koji objašnjava čitatelju svrhu i pozadinu predloženog ugovora ili dokumentacije dodatka ugovoru.

Podjela odgovornosti 2015-01-20T09:18:43+00:00

Načelo koje se primjenjuje na sustave upravljanja i kontrole fondova EU prema kojemu se različite zadaće dodjeljuju različitim djelatnicima, kako ne bi došlo do sukoba interesa. Načelo se posebno odnosi na sljedeće parove zadaća: programiranje i provedba (raspisivanje natječaja i ugovaranje); odobravanje ugovora ili plaćanja i izvršenje plaćanja; računovodstvo i izvršenje plaćanja; računovodstvo i usklađivanje računa; dužnosti ovjeravanja/ revizije i upravljačke dužnosti.

Podijeljeno upravljanje 2015-01-20T09:18:10+00:00

Metoda provedbe proračuna EU kad se određene provedbene zadaće delegiraju državama članicama. Ova se metoda primjenjuje, na primjer, na provedbu instrumenata kohezijske politike.

Plan rada 2015-01-20T09:14:50+00:00

Plan kojim se utvrđuju aktivnosti i sredstva potrebna za ostvarivanje rezultata i ciljeva projekta.

Periodični troškovi 2015-01-20T09:13:49+00:00

Troškovi rada i održavanja koji će nastajati i nakon provedbe projekta.

Partnerstvo 2015-01-20T09:13:07+00:00

Jedno od četiri načela strukturnih fondova koje podrazumijeva: najtješnju moguću suradnju između Europske komisije i odgovarajućih tijela te partnera na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini u svakoj državi članici EU, od pripremne faze do provedbe mjera.

Otvorena natječajna procedura 2015-01-20T09:12:31+00:00

Procedura u kojoj bilo koja fizička ili pravna osoba ili skupina njih može dati ponudu kao odgovor na obavijest o nabavi.

Opis posla za Twinning Light 2015-01-20T09:11:58+00:00

Pojednostavljena verzija opisa posla za twinning kad se radi o projektu twinning light.

Opis posla za Twinning 2015-01-20T09:11:03+00:00

U slučaju ugovora o twinningu, dokument koji utvrđuje zadatke koje se traže od twinning partnera u projektu. Dokument definira ciljeve, aktivnosti, očekivane rezultate, tražene profile twinning savjetnika, proračun cijelog twinning projekta. Izrađuje se na temelju opisa posla te predstavlja ekvivalent opisa posla koji se koristi za ugovore o pružanju usluga.

Opis posla (OP) 2015-01-20T09:10:15+00:00

U slučaju ugovora o pružanju usluga, dokument koji utvrđuje zadatke, koji se traže od izvođača projekta te navodi pozadinu i ciljeve projekta, predviđene aktivnosti, očekivane unose i neposredne rezultate, proračun, vremenski raspored te opis posla.

Operativni program (OP) 2015-01-20T09:09:07+00:00

U kontekstu strukturnih fondova i instrumenata kohezijske politike, dokument koji izrađuje država članica i odobrava Komisija za provedu Okvira za potporu Zajednice/Nacionalnog strateškog referentnog okvira. Sadrži konzistentan niz prioriteta koji čine višegodišnje mjere. Može se provoditi korištenjem jednog ili više fondova te jednog ili više financijskih instrumenata i kroz EIB.

Operativni dokumenti 2015-01-20T09:08:16+00:00

Dokumenti koji se definiraju kao smjernice za provedbu programa. Uključuju različite operativne priručnike i pravilnike, koji odgovornim institucijama omogućuju da program provode na koherentan i transparentan način te u skladu sa svim pravilima koja se na njega primjenjuju.

Opći uvjeti 2015-01-20T09:07:29+00:00

Opće ugovorne odredbe u administrativnim, financijskim, pravnim i tehničkim klauzulama koje određuju izvršenje ugovora određenog tipa (o pružanju usluga, nabavi roba, izvršenju radova ili dodjeli bespovratnih sredstava).

Opći strateški dokumenti 2015-01-20T09:02:11+00:00

Dokumenti koji definiraju strateški pristup i pokrivaju različita resorna područja, a definiraju ih Vlada RH ili Europska komisija. Temelj su za definiranje strateških dokumenata za pojedine programe EU.

Opći ciljevi 2015-01-20T09:01:29+00:00

Objašnjavaju zašto je projekt važan za društvo, u smislu dugoročne koristi za krajnje korisnike te šire koristi za druge skupine. Njima se također prikazuje na koji se način program uklapa u regionalne/ resorne politike dotične vlade/organizacije i Europske zajednice te u općenite ciljeve politika suradnje EZ-a. Opći ciljevi se ne ostvaruju samo dotičnim projektom, ali će on doprinijeti ostvarivanju općih ciljeva.

Ograničena natječajna procedura 2015-01-20T09:00:51+00:00

Procedura u kojoj, nakon objave obavijesti o nabavi, samo kandidati koje ugovaratelj pozove mogu dati ponudu.

Održivost 2015-01-20T09:00:06+00:00

Vjerojatnost da će se korist koju je neki projekt stvorio nastaviti nakon što pomoć EU završi. Ključni faktori koji imaju utjecaja na održivost su: (i) vlasništvo korisnika nad projektom; (ii) podrška/konzistentnost politike; (iii) odgovarajuću tehnologiju; (iv) okoliš; (v) socio-kulturološka pitanja; (vi) ravnopravnost spolova; (vii) upravljačku sposobnost institucija; i (viii) ekonomsku i financijsku održivost.

Održivi razvoj 2015-01-20T08:59:30+00:00

Oblik razvoja koji zadovoljava sadašnje potrebe a da ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje vlastite zahtjeve. Usmjeren je na poboljšanje životnog standarda pojedinaca, uz kratkoročno, srednjoročno i dugoročno očuvanje okoliša. Cilj mu je trostruk: razvoj koji počiva na gospodarskoj učinkovitosti, socijalnoj pravdi i održivoj zaštiti okoliša. Strategija održivog razvitka EU usvojena je 2001. godine, a revidirana 2005. godine. Komisija je 2002. godine usvojila globalno partnerstvo za održivi razvoj, koji mu je dao vanjsku dimenziju. U svrhu promicanja održivog razvoja javni je sektor dužan ograničiti štetne utjecaje prometa i rizika po zdravlje, poboljšati upravljanje prirodnim resursima, posebno njihovu konzumaciju, i boriti se protiv socijalne isključenosti i siromaštva u Europi i ostatku svijeta. Mora također poduzeti i mjere protiv klimatskih promjena te ograničiti njihove posljedice.

Odluka o izdvajanju sredstava 2015-01-20T08:58:48+00:00

Formalna odluka Komisije koju ona usvaja radi izdvajanja određenih financijskih sredstava u određenu svrhu. Nije dozvoljeno stvaranje obveza – rashoda koji premašuju sredstva odobrena ovakvom odlukom.

Odluka o financiranju 2015-01-20T08:58:01+00:00

Interni dokument Europske komisije kojim se odobravaju sredstva Zajednice za neki program ili operaciju. Izrađuje se na osnovu prijedloga za financiranje i usvaja nakon pozitivnog mišljenja relevantnog upravnog odbora. Osnova je za potpisivanje sporazuma/ memoranduma o financiranju.

Odborska procedura 2015-01-20T08:57:22+00:00

Procedura EU u kojoj određeni odbor pomaže Europskoj komisiji u provedbi njezinih zadaća. Odbori su forumi za raspravu; sastoje se od predstavnika država članica, a njima predsjedavaju predstavnici Komisije. Komisiji omogućavaju da uspostavi dijalog s nacionalnim državnim upravama prije nego li usvoji neku provedbenu mjeru. Komisija osigurava da oni odražavaju što je bolje moguće situaciju u svakoj od zainteresiranih zemalja. Postoje savjetodavni odbori, upravni odbori i regulatorni odbori.

Odbor za uži izbor 2015-01-20T08:55:49+00:00

Odbor sastavljen od neparnog broja članova s pravom glasa koje imenuje ugovaratelj, a koji posjeduju potrebnu ekspertizu za odabir firmi u užem izboru u okviru ograničene procedure nabave.

Odbor za odabir 2015-01-20T08:54:48+00:00

Odbor zadužen za analiziranje prijedloga projekata pristiglih na poziv na dostavu prijedloga koji preporučuje rezultate provedbenoj agenciji. Odbori za odabir se koriste, npr. u okviru ERDF-a, ESF-a, INTERREG-a i programa IPA.

Odbor za ocjenu ponuda 2015-01-20T08:53:59+00:00

Odbor sastavljen od neparnog broja članova s pravom glasa, imenovan od ugovaratelja, koji posjeduje nužne tehničke, jezične i administrativne kapacitete za ocjenu pristiglih ponuda na natječaje ili prijave za dodjelu bespovratnih sredstava.

Ocjena ponuda 2015-01-20T08:53:12+00:00

Postupak ocjene ponuda pristiglih na natječaj.

Objektivno provjerljivi indikatori (OPI) 2015-01-09T09:24:37+00:00

Mjerljivi indikatori koji će pokazati jesu li ciljevi ostvareni. Objektivno provjerljivi indikatori predstavljaju temelj za izradu odgovarajućeg sustava nadzora.

Objava natječaja 2015-01-09T09:23:30+00:00

Ovisno o natječajnoj proceduri, natječaji se moraju objavljivati na europskoj ili lokalnoj razini. Na europskoj razini objavljuju se u Službenom listu Europskih zajednica i na Internetskim stranicama Europske komisije, npr. EuropeAid-u ili TED-u. Može biti uputna i objava u tisku zemlje korisnika i, ako je potrebno, u specijaliziranim publikacijama. U Hrvatskoj se natječaji za programe CARDS/ PHARE, ISPA, IPA TAIB i IPA CBC objavljuju na internetskoj stranici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU pri Ministarstvu financija.

NUTS (fr. kratica) 2015-01-09T09:22:53+00:00

Statistička nomenklatura prostornih jedinica koju je definirao Europski statistički ured (Eurostat) kako bi stvorio jedinstvenu i koherentnu strukturu za teritorijalnu raspodjelu. Koristi se u zakonodavstvu Zajednice vezanom na strukturne fondove od 1988. godine. Postoje tri razine klasifikacije definirane prema veličini i broju stanovnika na određenom području (NUTS 1, NUTS 2, NUTS 3) koje se koriste za definiranje prihvatljivosti neke regije za financiranje iz instrumenata kohezijske politike. Kohezijski fond koristi NUTS1, ERDF koristi NUTS 2, ESF koristi NUTS 2 i 3, a Europska teritorijalna suradnja koristi NUTS 3. Eurostat je odobrio NUTS klasifikaciju za Hrvatsku u ožujku 2007. Godine

Natječajna procedura 2015-01-09T09:22:20+00:00

Cjelokupni proces objavljivanja natječaja za ugovor, počevši od objavljivanja obavijesti o nabavi do dodjele ugovora za koji je objavljen natječaj. Postoje različite vrste natječajne procedure: otvorena, ograničena, lokalna, međunarodna, izravna pogodba, pojednostavljena procedura.

Natječajna dokumentacija 2015-01-09T09:21:45+00:00

Dokumentacija koju sastavlja ugovaratelj, a koja sadrži sve dokumente potrebne za pripremu i dostavljanje ponude. Uključuje najmanje opise posla za ugovore o pružanju usluga, tehničke specifikacije za ugovore o nabavi roba, troškovnike za ugovore o izvođenju radova i upute za prijavitelje za sheme dodjele bespovratnih sredstava.

Naknadna (ex post) evaluacija 2015-01-09T09:21:17+00:00

Evaluacija učinka neke aktivnosti nakon završetka. Naknadna kontrola Sustav kontrole projekata, koje fi nancira Europska zajednica, u kojem nije potrebno odobrenje Europske komisije prije početka projekata. Europska komisija naknadno kontrolira slučajan uzorak projekata.

Nadzorni odbor 2015-01-09T09:20:00+00:00

Tijelo zaduženo za nadzor nekog programa, dijela programa ili projekta, koje se sastoji od predstavnika Europske komisije i zemlje korisnice. Sastav nadzornih odbora za različite programe ovisi o prirodi programa i načinu njegove provedbe.

Nadzor 2015-01-09T09:19:28+00:00

Trajna analiza napretka projekta prema postizanju planiranih rezultata u svrhu poboljšanja upravljanja i donošenja odluka.

Nadodanost 2015-01-09T09:18:56+00:00

Jedno od četiri načela strukturnih fondova prema kojem sredstva, koja države članice dobivaju iz fondova EU, moraju biti komplementarna mjerama koje se fi nanciraju iz nacionalnih sredstava, a ne zamjenjivati ih.

Logika intervencije 2015-01-09T09:17:56+00:00

Strategija koja stoji iza projekta; narativni opis projekta na svakoj od četiri razine “hijerarhije ciljeva”, koju se koristi u logičkoj matrici (opći ciljevi, svrha projekta, rezultati, aktivnosti).

Logička matrica 2015-01-09T09:17:14+00:00

Matrica u kojoj je predstavljena logika intervencija projekta (opći cilj, svrha projekta, očekivani rezultati i aktivnosti), pretpostavke, objektivno provjerljivi indikatori i izvori provjere. Matrica također uključuje i troškove i sredstva.

Lisabonska strategija 2015-01-09T09:16:14+00:00

Tijekom sastanka Europskog vijeća u Lisabonu u ožujku 2000. godine, šefovi država i vlada pokrenuli su Lisabonsku strategiju kojoj je cilj da Europska unija postane najkonkurentnije gospodarstvo na svijetu te da se do 2010. godine dostigne puna zaposlenost. Ta strategija, dorađena na slijedećim sastancima Europskog vijeća, počiva na tri stupa: (1) Gospodarski stup priprema teren za tranziciju prema konkurentnom i dinamičnom gospodarstvu temeljenom na znanju. Naglasak se stavlja na potrebu za stalnom prilagodbom promjenama u informacijskom društvu i za promicanjem istraživanja i razvoja. (2) Socijalni je stup koncipiran tako da modernizira europski socijalni model ulaganjem u ljudske potencijale i borbom protiv socijalne isključenosti. Od država članica se očekuje da ulažu u obrazovanje i osposobljavanje te da provode aktivnu politiku zapošljavanja, kako bi olakšali tranziciju prema gospodarstvu temeljenom na znanju. (3) Ekološki stup, koji je dodan na sastanku Europskog vijeća u Göteborgu u lipnju 2001. godine, skreće pozornost na činjenicu da se gospodarski rast mora odvojiti od korištenja prirodnih resursa. Godine 2005. pokrenuta je Revidirana lisabonska strategija koja se više ne temelji na ciljevima zacrtanima 2000. godine, a u kojoj je zadržan jedino cilj od 3 % BNP-a za istraživanje i razvoj. Integrirane smjernice za rast i zapošljavanje sada se prezentiraju zajedno sa smjernicama za makroekonomsku i mikroekonomsku politiku u trogodišnjem razdoblju.

Kriteriji prihvatljivosti 2015-01-09T09:15:41+00:00

Niz uvjeta koje kandidat mora zadovoljiti da mu se može odobriti sudjelovanje na natječaju/pozivu na dostavu prijedloga projekata i dodijeliti ugovor koji financira EK. Kriteriji državljanstva i podrijetla su najvažniji.

Krajnji korisnik 2015-01-09T09:14:50+00:00

Za mjere koje podržava program ISPA krajnji je korisnik organizacija ili administrativno tijelo koje koristi projekt, a koje je istovremeno odgovorno i za provedbu. To se razlikuje od opće defi nicije krajnjeg korisnika, koja je navedena pod definicijom korisnika.

Konzultant 2015-01-09T09:14:17+00:00

Javna ili privatna organizacija, konzorcij ili pojedinac s kojim Ugovaratelj sklapa ugovor o pružanju usluga. Trgovačko društvo, konzorcij ili pojedinac kojemu je dodijeljen ugovor o pružanju usluga.

Konzultacije između službi EK 2015-01-09T09:13:33+00:00

Procedura konzultacija između relevantnih službi Europske komisije o bilo kojem pitanju koje podliježe odluci Komisije.

Konzorcij 2015-01-09T09:13:02+00:00

Grupacija prihvatljivih fizičkih i pravnih osoba koja daje ponudu ili prijavu u natječajnoj proceduri ili pozivu na dostavu prijedloga. Može se raditi o stalnoj, pravno uspostavljenoj grupaciji ili grupaciji koja se neformalno konstituirala za određenu natječajnu proceduru ili poziv na dostavu prijedloga. Svi članovi konzorcija (tj. voditelj i ostali partneri) zajednički su i solidarno odgovorni prema ugovaratelju.

Konflikt interesa 2015-01-09T09:12:29+00:00

Svaki slučaj koji utječe na sposobnost kandidata, ponuđača ili konzultanta/ dobavljača/izvođača da dade objektivno i nepristrano profesionalno mišljenje ili koji ga u bilo kojem trenutku sprječava da dade prioritet interesima Ugovaratelja. Svaki razlog povezan s mogućim ugovorima u budućnosti ili konflikt s drugim prošlim ili sadašnjim obvezama konzultanta/ dobavljača/izvođača. Ova ograničenja odnose se također i na podizvođača i zaposlene kod konzultanta/dobavljača/ izvođača, kao i zaposlene Ugovaratelja.

Komisija Europskih zajednica (EK) 2015-01-09T09:11:59+00:00

Izvršno tijelo Europske unije s ovlastima inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole. Nadležna je stoga i za provedbu programa EU. Komisija osigurava provedbu osnivačkih ugovora i utjelovljuje interese Zajednice. Sastavljena je od dvadeset i pet nezavisnih članova (povjerenika), uključujući predsjednika i zamjenike predsjednika, imenovanih na pet godina. Članovima Komisije pomaže administracija sastavljena od glavnih uprava i specijaliziranih odjela, čije je osoblje smješteno uglavnom u Bruxellesu i Luksemburgu.

Kohezijski fond 2015-01-09T09:11:15+00:00

Financijski mehanizam uspostavljen 1993. za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na području prometa i zaštite okoliša. U Financijskoj perspektivi 2007-2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura. Uspostavljen je uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1084/2006. Korisnici su zemlje članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90% prosjeka EU. Fond uz ERDF financira višegodišnje investicijske programe, koji se provode na decentralizirano te projekte neće EK odobravati individualno, kao što je bio slučaj do sada. Hrvatskoj će Kohezijski fond postati dostupan nakon pristupanja EU.

Ključne točke 2015-01-09T09:10:26+00:00

Tip objektivno provjerljivih indikatora koji omogućavaju označavanje kratkoročnih i srednjoročnih ciljeva (najčešće aktivnosti) kojima se olakšava mjerenje rezultata tijekom čitavog projekta, a ne samo na kraju. One također označavaju točku u vremenu kada treba donijeti odluke ili dovršiti aktivnosti.

Izvori provjere (IP) 2015-01-09T09:06:58+00:00

Reference u logičkoj matrici koje pokazuju gdje se i u kojem obliku može naći informacija o ostvarenju općih ciljeva, svrhe projekta i rezultata.

Izvođač radova 2015-01-09T09:06:20+00:00

Javna ili privatna organizacija, konzorcij ili pojedinac s kojim ugovaratelj sklapa ugovor o izvođenju radova. Trgovačko društvo, osoba ili konzorcij kojemu je dodijeljen ugovor.

Izvođač 2015-01-09T09:04:45+00:00

Generički termin za poduzeće, konzorcij ili pojedinca s kojim se potpisuje bilo koja vrsta ugovora (o pružanju usluga, nabavi robe ili izvođenju radova).

Izvješće o zatečenom stanju 2015-01-09T09:04:16+00:00

Izvješće koje se sastavlja na kraju razdoblja utvrđivanja zatečenog stanja; njime se aktualizira sam projekt i/ili opis posla te utvrđuje plan rada za ostatak projekta.

Izvješće o nadzoru nad provedbom projekata 2015-01-09T09:03:44+00:00

Izvješće o provedbi projekata. Podnosi se dva puta godišnje NKP-u, a dužni su ga podnositi svi korisnici koji imaju projekte, koji se provode prema decentraliziranom modelu provedbe.

Izvedivost 2015-01-09T09:03:08+00:00

Procjena o tome jesu li ciljevi projekta zaista ostvarivi.

Izravna pogodba u pregovaračkom postupku 2015-01-09T09:02:28+00:00

Procedura bez prethodnog objavljivanja obavijesti o nabavi u kojoj Ugovaratelj konzultira kandidata ili kandidate koje želi, a s jednim ili više njih pregovara uvjete ugovora. Ova procedura se koristi samo u izvanrednim okolnostima.

Izravna dodjela ugovora 2015-01-09T09:01:56+00:00

Dodjela bespovratnih sredstava na jednom ili više projekata bez organiziranja poziva na dostavu prijedloga projekata. Izravna dodjela ugovora je primjerena samo u određenim specijalnim uvjetima te uvijek mora biti predmetom evaluacijskog izvješća.

Izabrani ponuđač 2015-01-09T09:01:25+00:00

Ponuđač odabran u postupku dodjeljivanja ugovora.

Iskaz interesa 2015-01-09T08:59:55+00:00

Dokument prema prethodno određenom formatu koji popunjavaju poduzeća koja, na osnovu obavijesti o nabavi u ograničenoj natječajnoj proceduri (objavljene u Službenom listu Europskih zajednica i na Internet stranici Ureda za suradnju EuropeAid), žele biti uvršten

IPA komponenta za Regionalni razvoj 2015-01-09T08:59:15+00:00

Komponenta 3. programa IPA. Nastavak programa PHARE i ISPA. Sadrži tri operativna programa: OP za promet, OP za okoliš i OP za regionalnu konkurentnost.

IPA 2015-01-09T08:58:04+00:00

Skraćeno od Instrument for Pre-Accession Assistance – Instrument pretpristupne pomoći. Jedinstveni pretpristupni fond za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Uspostavljen je Uredbom Vijeća br. 1085/2006. Vrijednost mu je 11,468 milijardi eura. Zamjenjuje program CARDS i pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD. Cilj mu je pomoći državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovoj postupnoj harmonizaciji s pravnom stečevinom EU, radi pristupanja. Sastoji se od pet komponenti: (1) pomoć u tranziciji i izgradnja institucija (IPA TAIB), (2) prekogranična suradnja (IPA CBC), (3) regionalni razvoj, (4) razvoj ljudskih potencijala (IPA HRD), (5) ruralni razvoj (IPA-RD). Hrvatskoj je program otvoren od 2007. godine do njezinog pristupanja EU.

Interna revizija 2015-01-09T08:57:07+00:00

Revizija koju vrši nezavisna jedinica u tijelu odgovornom za upravljanje fondovima EU kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje sustava unutarnjeg upravljanja i kontrole.

Integrirani regionalni operativni program 2015-01-09T08:56:38+00:00

Dokument koji odgovara Regionalnom operativnom programu, ali obuhvaća nekoliko regija na razini NUTS II.

Integrirani pristup 2015-01-09T08:55:58+00:00

Sustavna analiza projekta kroz sve faze projektnog ciklusa kojom se osigurava da pitanja relevantnosti, izvedivosti i održivosti ostanu u središtu pažnje.

Hijerarhija ciljeva 2017-12-20T12:18:03+00:00

Dijagramski prikaz predloženih projektnih aktivnosti koje su planirane logično na temelju analize problema i koje prikazuju odnos između sredstava i ciljeva. Sinonim: stablo ciljeva.

Glavna uprava za regionalnu politiku (DG REGIO) 2015-01-09T08:54:09+00:00

Dio EK zadužen za kohezijsku politiku EU. Vezano na pretpristupnu pomoć, DG REGIO je zadužen za provedbu programa ISPA i 3. komponente programa IPA – regionalni razvoj.

Glavna uprava za proširenje (DG ELARG) 2015-01-09T08:53:26+00:00

Dio EK zadužen za politiku proširenja EU. Vezano na financijsku pomoć, DG ELARG je zadužen za provedbu programa CARDS, PHARE i IPA.

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI) 2015-01-09T08:52:52+00:00

Dio EK zadužen za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Vezano na pretpristupnu pomoć, DG AGRI je odgovoran za provedbu programa SAPARD i IPA-RD.

Glavna uprava (GU) 2015-01-09T08:52:16+00:00

Administrativni odjel Europske komisije zadužen za provođenje pojedinih politika EU.

Ganttov grafikon ili gantogram 2015-01-09T08:51:41+00:00

Metoda grafičkog prikazivanja informacija, koju se često koristi za utvrđivanje rasporeda aktivnosti, slična “stupčanom grafikonu”.

Fondovi EU 2015-01-09T08:51:08+00:00

Generički pojam za sve programe koje EU financira bilo u zemljama članicama (programi Zajednice te instrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike – bivši strukturni fondovi) ili izvan njih (programi za treće zemlje, pretpristupni programi).

Fond za vanjske granice 2015-01-09T08:50:31+00:00

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu je 1,82 milijarde eura. Instrument (u primjeni od 1. siječnja 2007. godine) osigurava mehanizam financijske solidarnosti kao podršku državama koje, za dobrobit cjelokupne Zajednice, podnose stalni teški financijski teret s osnova provedbe zajedničkih standarda kontrole i nadzora vanjskih granica te politike viza.

Fond za povratak 2015-01-09T08:49:49+00:00

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu je 676 milijuna eura. Opći je cilj instrumenta (u primjeni od 1. siječnja 2008. godine) pružiti podršku državama članicama u naporima da poboljšaju upravljanjem povratka u svim njegovim dimenzijama, uz korištenje koncepta integriranog upravljanja povratkom te uz pravednu i učinkovitu primjenu zajedničkih standarda o povratku.

Fond za integraciju 2015-01-09T08:49:14+00:00

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu iznosi 825 milijuna eura. Opći je cilj instrumenta (u primjeni od 1. siječnja 2007. godine) pružiti podršku državama članicama u naporima da omoguće državljanima trećih zemalja da ispune uvjete za dozvolu boravka te da olakšaju njihovu integraciju u europsko društvo, u skladu sa Zajedničkim temeljnim načelima politike integracije imigranata u Europsku uniju.

Financijska uredba 2015-01-09T08:48:45+00:00

Financijska uredba primjenjiva na opći proračun Europskih zajednica – Uredba Vijeća (EZ, Euratom), br. 1605/2002. Zakonodavni akt koji definira načela za uspostavu i provedbu općeg proračuna EU. Uredba predviđa sljedeće metode provedbe od strane Europske komisije: (1) centralizirano, (2) podijeljeno ili decentralizirano upravljanje, (3) zajedničko upravljanje s međunarodnim organizacijama. Detaljna su provedbena pravila navedena u Uredbi Komisije (EZ, Euroatom) br. 2342/2002.

Financijska ponuda 2015-01-09T08:45:40+00:00

Dio ponude na natječaj koji sadrži sve financijske elemente ponude, uključujući sažetak proračuna i pregled cijena po stavkama, odnosno raspored trošenja sredstava, prema zahtjevima navedenim u natječajnoj dokumentaciji.

Faza evaluacije 2015-01-09T08:45:10+00:00

Peta i konačna faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt ocjenjuje u odnosu na ciljeve, a zaključci se koriste kao sredstvo kojim se može utjecati na buduće aktivnosti.

Faza provedbe 2015-01-09T08:44:27+00:00

Četvrta faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt provodi te prati napredak u odnosu na ostvarivanje ciljeva, o čemu se podnose izvještaji. Dijeli se na razdoblje utvrđivanja zatečenog stanja, razdoblje provedbe i razdoblje završavanja projekta. Tijekom ove faze vrše se i revizije provedbe projekata.

Faza formuliranja 2015-01-09T08:43:47+00:00

Treća faza projektnog ciklusa. Uključuje pripremu detaljne projektne dokumentacije i to sustav upravljanja i koordinacije, financijski plan, analizu troškova i koristi te sustav upravljanja rizicima, nadzora, evaluacije i revizije. Osim toga, u ovoj se fazi odobrava financiranje identificiranog paketa projekata ili pojedinačnog projekta pa se stoga pripremaju: prijedlog za financiranje, odluka o financiranju, sporazum/memorandum o financiranju. Po završetku ovog procesa odobravanja, pristupa se natječajnoj proceduri.

Faza identificiranja 2015-01-09T08:43:12+00:00

Druga faza projektnog ciklusa. Uključuje identifikaciju projektnih ideja koje su u skladu s prioritetima definiranim tijekom faze programiranja. Također uključuje i procjenu njihove relevantnosti i izvedivosti te početnu razradu cilja, rezultata i aktivnosti. Rezultat ove faze obično je dokument pod nazivom sažetak projekta.

Faza programiranja 2015-01-09T08:42:38+00:00

Prva faza projektnog ciklusa, koja uključuje pripremu višegodišnjih programskih dokumenata na temelju općeg strateškog okvira (strateške osnove). Primjeri strateških dokumenata su: VIFO, VIPD, OUS i operativni programi u okviru programa IPA.

Ex ante kontrola 2015-01-09T08:42:00+00:00

Sustav kontrole za projekte financirane od strane Europske zajednice u kojem je odobrenje Europske komisije nužno prije početka projekta.

Evaluacija 2015-01-09T08:41:19+00:00

Periodičko ocjenjivanje ekonomičnosti, učinkovitosti, utjecaja, održivosti i relevantnosti programa/projekta u kontekstu utvrđenih ciljeva. Obično se provodi kao neovisna analizu okružja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloženih sredstava, radi donošenja zaključaka koji bi se mogli koristiti kao temelj za buduće odluke. Uključuje propitivanje informacija iz nadzora i drugih izvora kako bi se otkrili i objasnili učinci intervencija, a cilj je i poboljšati kvalitetu, učinkovitost i usklađenost pomoći iz sredstava Zajednice kao i strategije i provedbe programa. Može se izvršiti kao prethodna (ex-ante) evaluacija prije provedbe, evaluacija tijekom provedbe ili naknadna (ex-post) evaluacija nakon provedbe programa/projekta.

Europsko partnerstvo 2015-01-09T08:40:36+00:00

Dokument koji usvaja Vijeće i koji navodi stavove Europske unije o kratkoročnim i srednjoročnim prioritetima u procesu približavanja potencijalnih država kandidatkinja Europskoj uniji.

Europski socijalni fond (ESF) 2015-01-09T08:40:07+00:00

Jedan od strukturnih fondova. Osnovan je 1957. godine kao alat za razvoj ljudskih potencijala i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada. Također se koristi za jačanje institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. uspostavljen je Uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je promicanje visoke razine zaposlenosti, ravnopravnosti između muškaraca i žena, održivi razvoj te ekonomske i socijalne kohezije. Predstavlja instrument za financiranje provedbe nacionalnih akcijskih planova za zapošljavanje. Hrvatskoj će ESF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.

Europski ribarski fond (eng. kratica EFF) 2015-01-09T08:39:27+00:00

U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. instrument koji financira zajedničku ribarsku politiku (uspostavljen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1198/2006). Njegova vrijednost u tom razdoblju je 3,849 milijarde €. Zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (eng. kratica FIFG) iz Financijske perspektive 2000.-2006. Fond je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša. Također pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diversificiraju svoju ekonomsku bazu. Dodatna sredstva su namijenjena mjerama koje će osigurati kvalificiranu radnu snagu potrebnu ribarskoj industriji. Hrvatskoj će se Fond otvoriti po pristupanju Europskoj uniji. Za njegovo se korištenje priprema kroz programe SAPARD i IPA-RD.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (eng. kratica EAFRD) 2015-01-09T08:38:45+00:00

Instrument Zajedničke poljoprivredne politike tijekom trajanja Financijske perspektive 2007.-2013. uspostavljen Uredbom Vijeća br. (EZ) 1698/2005. Vrijednost Fonda je 77,66 milijardi eura. Fond je usmjeren na smanjivanje razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrede. Zamijenit će Komponentu usmjeravanja EAGGF-a kao i mjere ruralnog razvitka koje se trenutačno financiraju u okviru Komponente jamstva. Omogućit će jedinstveni izvor financiranja iz EU za sve programe ruralnog razvoja. Sastoji se od četiri grane: (1) poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, (2) poboljšanje okoliša i krajolika, (3) kvaliteta života u ruralnim područjima i diversifikacija ruralne ekonomije, i (4) Leader pristup. Hrvatskoj će se Fond otvoriti po pristupanju Europskoj uniji. Njegovo se korištenje priprema kroz programe SAPARD i IPA-RD.

Europski parlament 2015-01-09T08:37:39+00:00

Predstavničko tijelo stanovnika Europske unije. Zastupnici se biraju izravnim glasovanjem na mandat od 5 godina, a broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj državi članici razmjeran je udjelu stanovnika te države u ukupnom broju stanovnika EU-a. Broj zastupnika u 2009. godini (EU27) je 785.

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF, eng. kratica) 2015-01-09T08:36:57+00:00

Jedan od strukturnih fondova. U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. uspostavljen je Uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je jačanje ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika između regija unutar EU, kroz podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i podršku prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj suradnji. Uglavnom je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema kroz program IPA.

Europski fond za izbjeglice (eng. kratica ERF) 2015-01-09T08:36:12+00:00

Jedan od četiri fonda u sklopu Okvirnog programa za solidarnost i upravljanje migracijskim tokovima. Proračun mu je 699,37 milijuna eura. Opći je cilj fonda dati podršku i poboljšati napore zemalja članica da osiguraju uvjete za primanje izbjeglica, prognanika i korisnika dodatne zaštite; da primjenjuju pravedne i učinkovite postupke davanja azila ; da promiču pozitivnu praksu u području azila, kako bi se zaštitila prava osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, te omogućilo da sustavi azila u državama članicama funkcioniraju učinkovito.

Europska unija 2015-01-09T08:35:29+00:00

Ekonomsko i političko udruženje 27 europskih zemalja.

Europska investicijska banka (EIB) 2015-01-09T08:34:48+00:00

Financijska institucija Europske unije sa zadaćom da doprinese ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji kroz uravnotežen razvoj teritorija Europske unije. Aktivna je u provedbi instrumenata kohezijske politike EU te Programa Zajednice namijenjenim malom i srednjem poduzetništvu (CIP). U Financijskoj perspektivi 2007.-2013. bit će instrumentalna u provedbi inicijativa Jaspers, Jeremie i Jessica. EIB-ovo financiranje vrši se prvenstveno iz vlastitih izvora Banke, ali i iz sredstava programa EU.

Erasmus 2015-01-09T08:34:05+00:00

Komponenta programa Socrates koja se bavi visokim obrazovanjem.

Ekonomski najpovoljnija ponuda 2015-01-09T08:33:34+00:00

Ponuda koja se smatra najboljom prema kriterijima određenim za dotični ugovor, tj. prema kvaliteti, tehničkim karakteristikama, funkcionalnim značajkama, uslugama poslije isporuke i tehničkoj pomoći, datumu isporuke ili razdoblju provedbe i cijeni. Ovi kriteriji moraju biti objavljeni u obavijesti o nabavi ili navedeni u natječajnoj dokumentaciji.

Ekonomska i socijalna kohezija (ESC) 2015-01-09T08:32:50+00:00

Izraz solidarnosti između država članica i regija Europske unije. Cilj je uravnotežen razvoj u cijeloj Uniji, smanjivanje strukturnih razlika između regija i promicanje jednakih mogućnosti za sve. Praktično se to postiže kroz niz financijskih operacija, prvenstveno kroz strukturne fondove i Kohezijski fond. Svake tri godine Europska komisija izdaje izvješće o napretku u postizanju ekonomske i socijalne kohezije te načinu na koji su mu politike Zajednice doprinijele.

Dokumenti 2015-01-09T08:32:09+00:00

U okviru programa EU postoji striktno definirana hijerarhija dokumenata. Oni uključuju opću stratešku osnovu, pravnu osnovu, strateške dokumente, operativne i provedbene dokumente.

Dodijeljena sredstva 2015-01-09T08:31:36+00:00

Proračun koji je neka vlada, organizacija ili institucija donator odredila za određeno vremensko razdoblje u korist zemlje ili organizacije korisnika za provedbu određenoga projekta (projekata) ili programa pomoći.

Dobavljač roba 2015-01-09T08:30:35+00:00

Poduzeće, pojedinac ili konzorcij kojemu je dodijeljen ugovor o nabavi robe.

Dnevni elektronski natječaji (TED) 2015-01-09T08:30:00+00:00

Baza podataka o svim javnim nabavama za koje postoji obveza da se objave u Službenom listu Europske unije. Dostupna je na sljedećoj internetskoj stranici: http:// ted.europa.eu/.

Dionici 2015-01-09T08:29:10+00:00

Sve osobe, skupine ljudi, ustanove ili trgovačka društva, koje bi mogle biti u vezi s projektom/programom, definirane su kao dionici. Oni mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem procesa i rezultata projekata ili programa.

Decentralizacija 2015-01-09T08:28:32+00:00

Djelomični prijenos odgovornosti za upravljanje programima pomoći s EK na tijela zemlje korisnika. EK zadržava kontrolnu funkciju, koja može biti u obliku prethodne (ex-ante) ili naknadne (ex-post) kontrole. Pravna osnova za decentralizaciju su Financijska uredba i njezina Provedbena pravila.

Ciljna skupina 2015-01-09T08:25:38+00:00

Skupina/jedinica na koju će pozitivno djelovati projekt na razini svrhe projekta.

Cilj 2015-01-09T08:24:45+00:00

Opis svrhe ili svrha projekta ili programa.

Carine 2013 2015-01-09T08:23:08+00:00

Carine 2013 je program koji nacionalnim carinskim upravama Europske unije, zajedno s Europskom komisijom, pruža mogućnost suradnje u područjima od zajedničkog i visokog interesa. Program se provodi od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2013. i pruža zakonsku i financijsku osnovu za a) jačanje sigurnosti i zaštite unutar Zajednice i njenih vanjskih granica; b) jačanje borbe protiv prijevara i zaštitu financijskih i ekonomskih interesa Zajednice i država članica; c) povećanje konkurentnosti europskih poslovnih subjekata ubrzavanjem carinskih postupaka djelomično kroz stvaranje europskog elektroničkog carinskog okruženja. Uspostavljen Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća od 23. svibnja 2007. godine br. 624/2007/EZ.

CARDS (eng. kratica) 2017-12-20T12:18:04+00:00

Skraćeno od “Community Assistance for Reconstruction, Development and Stability – Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju”. U Financijskoj perspektivi 2000.-2006., program EU za zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja (zemlje PSP-a): Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, tadašnju Jugoslaviju i Makedoniju. Inicijalni proračun programa je 4,65 milijardi eura, a 2003. godine povećan je za 210 milijuna eura odlukom iz Soluna. Pravna osnova programa je Uredba (EZ) br. 2666/2000. Područja intervencije uključuju: uklanjanje posljedica rata, demokratizaciju i izgradnju institucija, održivi gospodarski razvoj, socijalni razvoj, regionalnu suradnju između država korisnica te transnacionalnu, regionalnu i prekograničnu suradnju. Program je u Financijskoj perspektivi 2007.- 2013. zamijenjen programom IPA. Hrvatska je koristila program CARDS od 2001. do 2004. godine, tijekom kojih joj je kroz nacionalne programe alocirano 262 milijuna eura. Regionalnu komponentu programa koristila je tijekom cijelog razdoblja trajanja programa.

Bespovratna sredstva 2015-01-09T08:21:10+00:00

Izravno plaćanje ne-komercijalne naravi točno određenom korisniku kako bi se provele mjere ili aktivnosti u svrhu promicanja određene politike EU.

Baza podataka o projektima strane pomoći i suradnje 2015-01-09T07:52:41+00:00

Instrument kojim VRH osigurava sveobuhvatan pregled programa i projekata koji se fi nanciraju iz inozemnih izvora, kako bi se izbjeglo preklapanje i dupliciranje projekata te postigla sinergija i maksimalan učinak sveukupne pomoći. Baza podataka dostupna je na internetskim stranicama SDURF-a

Avansne isplate 2015-01-09T07:51:57+00:00

Plaćanje koje se obavlja u unaprijed određenom roku nakon potpisivanja ugovora.

Apsorpcijska sposobnost 2015-01-09T07:51:27+00:00

Sposobnost državne uprave zemlje korisnice da planira i provede vanjsku pomoć ili sposobnost potencijalnih korisnika da pripreme kvalitetne projekte, koji će maksimalno apsorbirati alocirana sredstava.

Analiza troškova i koristi 2017-12-20T12:18:04+00:00

Standardna analiza javnih projekata koji se financiraju iz fondova EU. Uključuje procjenu troškova i koristi kroz duže vrijeme, kako bi se odredila profitabilnost ulaganja. Uspoređuje se situacija „s“ i „bez“ projekta, kako bi se odredila neto korist od projekta.

Analiza strategija 2015-01-09T07:49:45+00:00

Kritička ocjena različitih načina postizanja ciljeva te odabir i uključivanje jednog ili više njih u predloženi projekt.

Analiza ravnopravnosti spolova 2015-01-07T13:43:48+00:00

Prema politici EU o spolnoj ravnopravnosti u razvojnoj suradnji traži se integracija analize ravnopravnosti spolova na makro, mezo i mikro razinama tijekom cijelog projektnog ciklusa. Pomoću analize spolova može se utvrditi i integrirati dinamika promjene u zadanoj situaciji te pratiti njezin razvoj, posebice u odnosu na razlike između muškaraca i žena. Analiza spolova uključuje pažnju u odnosu na: različite uloge (produktivnu, reproduktivnu, donošenje odluka) muškaraca i žena; pristup potencijalima u različitoj mjeri te njihovo različito korištenje, kao i njihove specifične potrebe, interese i probleme; prepreke potpunoj i ravnopravnoj zastupljenosti muškaraca i žena u projektnim aktivnostima te ravnopravnost između muškaraca i žena u odnosu na primljene koristi.

Analiza problema 2015-01-07T13:43:19+00:00

Strukturirano ispitivanje negativnih aspekata neke situacije, radi utvrđivanja uzroka i njihovih učinaka.

Analiza dionika 2015-01-07T13:42:43+00:00

Identifikacija svih skupina na koje bi predložena intervencija mogla utjecati; identifikacija i analiza njihovih interesa, problema, mogućnosti, itd. Zaključci ove analize zatim se integriraju u samu izradu projekta.

Analiza ciljeva 2017-12-20T12:18:04+00:00

Utvrđivanje i provjera budućih željenih ciljeva kojima korisnici daju prioritet. Rezultat analize ciljeva je stablo ciljeva/hijerarhija ciljeva.

Aktivnosti 2015-01-07T13:39:08+00:00

Mjere koje konzultant mora provesti u okviru projekta koji financira EZ, s definiranim neposrednim rezultatima, koji dovode do rezultata navedenih u Opisu posla.

Akreditacija 2015-01-07T13:37:36+00:00

Akreditacija predstavlja proces odobravanja rada ukupnog sustava uspostavljenog za korištenje i upravljanje sredstvima pomoći EU i nužan je preduvjet koji se mora zadovoljiti kako bi se odobrilo korištenje dodijeljenih sredstava iz pretpristupnih programa, Revizori Europske komisije provjeravaju zadovoljava li provedbeni sustav nekog programa EU tražene standarde. Na temelju njihovih nalaza dužnosnik za ovjeravanje u Europskoj komisiji autorizira prijenos ovlasti za upravljanje na tijela zemlje korisnice.

Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije 2015-01-07T13:36:56+00:00

Djelatnost Agencije je revizija i ovjeravanje usklađenosti provedbe programa Europske unije u kojima su upravljanje i odgovornost preneseni na Republiku Hrvatsku.

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske (ARR) 2015-01-07T13:36:20+00:00

Agencija obavlja djelatnosti financiranja, nabave, plaćanja i nadzora provedbe programa i projekata regionalne razvojne politike Republike Hrvatske. U obavljanju tih djelatnosti, Agencija financijski upravlja razvojnim programima Europske unije iz područja regionalnog razvoja, posebice II. komponentom IPA programa.

Što je kohezijska politika? 2015-01-07T07:33:59+00:00

„Kohezijska politika” politika je koja stoji iza stotina tisuća projekata širom Europe koji dobivaju sredstva iz dva „strukturna fonda” – Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda (ESF) te iz Kohezijskog fonda. Cilj gospodarske i socijalne kohezije prema definiciji u Jedinstvenom europskom aktu iz 1986. jest „smanjenje razlika među regijama i zaostalosti zapostavljenih regija.” Nacrt novog sporazuma EU-a (Ugovor iz Lisabona) koheziji dodaje još jedan aspekt koji se odnosi na „gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju”. Ideja je da kohezijska politika također potiče uravnoteženiji i održiviji „teritorijalni razvoj” — širi koncept od regionalne politike koji je posebno povezan s ERDF-om te djeluje specifično na regionalnoj razini.

Što se smatra regijom EU-a? 2015-01-07T07:33:29+00:00

Svaka država ima različit način podjele svojeg teritorija na administrativne jedinice. U svrhu upravljanja programima i uspoređivanja statističkih podataka EU je razvio sustav NUTS – koji dijeli svaku državu u statističke jedinice (regije NUTS). EU je trenutačno podijeljena u 271 regije „razine 2”. Regije NUTS nisu isto što i „Euroregije” koje su u stvari udruge bez preciznog pravnog statusa koja datiraju iz razdoblja nakon 2. svjetskog rata, kada su lokalni političari u pograničnim regijama nastojali promicati zajedničke interese na obje strane granice. Euroregije su odvojene od EU-a iako su često uključene u europske projekte regionalne suradnje.

Kako se dijele sredstva među državama i regijama? 2015-01-07T07:10:28+00:00

Države EU-a 17. prosinca 2005.donijele su odluku o iznosima dostupnim za regionalnu politiku za razdoblje od 2007. do 2013. , u isto vrijeme kada je određena i „financijska perspektiva”, sedmogodišnji europski proračun. Iznos od 347 milijardi EUR predviđen je za mjere kohezijske politike u 27 država članica za razdoblje od 2007. do 2013. Nacionalna tijela pregovarala su o tome kako će se sredstva iz fondova raspodijeliti u Vijeću EU-a i prednost su dobile države i regije koje su zaostajale u razvoju. Svaka država pojedinačno odlučuje o podijeli sredstva među regijama koje su obuhvaćene „ciljem konvergencije” EU-a i regijama koje su obuhvaćene „ciljem konkurentnosti i zapošljavanja”. Države potom upotrebljavaju sredstva iz fondova za financiranje programa — tematskih programa koji pokrivaju cijelu državu (primjerice po pitanjima okoliša ili transporta) ili usmjeravanja sredstava u okviru regionalnih programa za određen dio države.

Kako se odabiru projekti za financiranje iz strukturnih fondova? 2015-01-07T07:09:54+00:00

Pravo na financiranje iz strukturnih fondova možete ostvariti neovisno o tome iz koje ste regije. Komisija nije uključena u postupak odabira (osim za nekolicinu velikih projekata) – to obavljaju državna i regionalna tijela koja su nadležna za upravljanje s 455 programa izrađenih za provedbu kohezijske politike za razdoblje od 2007. – 2013. Ta „upravna tijela” predlažu kriterije odabira, organiziraju odbori za odabir i – putem natječanog postupka za projekte koji je otvoren svima – odlučuju koji će se programi financirati iz Europskih fondova.

Tko je prikladan za financiranje iz strukturnih fondova? 2015-01-07T07:09:18+00:00

Postoji mnogo potencijalnih korisnika koji bi se mogli kvalificirati ako se prijave, ali nisu svjesni da su prikladni – poduzeća (posebice mala poduzeća), javna tijela, udruženja i pojedinci. Razmatrat će se svi projekti pod uvjetom da ispunjavaju kriterije odabira dogovorene od strane upravnih tijela za određeni program. Strana poduzeća sa sjedištem u Europi također su prikladna za prijavu. U skladu s pravilima za programsko razdoblje 2007. – 2013., svaka država članica EU-a mora objaviti ažurirani popis svih korisnika pomoći iz strukturnih fondova.

Za koje je oblike rashoda predviđena pomoć iz strukturnih fondova? 2015-01-07T07:08:40+00:00

Pravilima se određuju neke kategorije prikladnih rashoda. Državne i regionalne vlasti u svojim radnim programima navode kako namjeravaju raspodijeliti dostupna sredstva iz fondova među glavne projekte. Strukturni fondovi obuhvaćaju širok raspon područja — tehnološka istraživanja i razvoj, informacijsko društvo, potporu za tvrtke, razvoj infrastrukture (transport, telekomunikacije, zdravstvo i obrazovanje), energiju, prevenciju rizika, okoliš, zapošljavanje, osposobljavanje, turizam, kulturu i sl.

Kako kohezijska politika pomaže da EU ispuni zahtjeve za rastom i radnim mjestima? 2015-01-07T07:08:09+00:00

Države članice EU-a 2000. su donijele odluku o svojim prioritetima u vezi s rastom i strategijom zapošljavanja (također poznata i kao Lisabonska strategija) čiji je cilj učiniti EU najkonkurentnijim gospodarstvom u svijetu te postići potpuno zapošljavanje do 2010. U okviru strategije prepoznati su brojni prioriteti, uključujući istraživanje i razvoj, potporu tvrtkama, nove tehnologije i energetsku učinkovitost. U dokumentima Komisije iz 2007. o provođenju Strategije za rast i razvoj analiziraju se novi programi kohezijske politike koji potiču na čitanje – regije čiji razvoj zaostaje (regije pokrivene „ciljevima konvergencije”) planiraju uložiti 65 % dostupnih sredstava iz fondova u projekte povezane s rastom i otvaranjem radnih mjesta. Ta vrijednost za druge je regije 82 % (regije obuhvaćene ciljevima regionalne konkurentnosti i zapošljavanja). Obje brojke premašuju cilj Europske unije. Inovacija je važna tema u programima kohezijske politike.

Kome se mogu obratiti radi informacije o natječaju? 2015-01-07T07:07:15+00:00

Općini, gradu odnosno županiji na području koje se nalazi obiteljska kuća koju se želi prijaviti na natječaj.

Registriran sam za radove na izvođenju fasaderskih radova, mogu li sam sebi izvoditi radove na kući i sudjelovati u programu? 2015-01-07T07:06:29+00:00

Važećim propisima je propisano da radove može izvoditi ovlašteni izvođač. Ako ste ovlašteni za fasaderske radove možete sudjelovati u Programu neovisno o tome je li kuća na kojoj se izvode radovi Vaša ili nije.

Tko, kada i kome isplaćuje sredstva subvencije? 2015-01-07T07:06:02+00:00

Subvenciju, najmanje 40% sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i postotak koji subvencionira općina, grad odnosno županija ako takav postotak postoji, JLP(R)S isplaćuje izvođaču radova. Prije isplate ugovorenog iznosa stručni nadzor (JLP(R)S) treba utvrditi da izvedeno stanje odgovara podacima koji su predani u sklopu zahtjeva. Ukoliko izvedeno stanje ne odgovara podacima iz zahtjeva (JLP(R)S) nije dužna isplatiti ugovorena sredstva. Trošak stručnog nadzora snosi (JLP(R)S).

Hoće li se sredstva dijeliti po načelu tko se prvi javi ili na neki drugi način? 2015-01-07T07:05:26+00:00

Sredstava koja se odnose na subvenciju Fonda JLP(R)S-ima dodjeljivat će se kronološki do isteka sredstava. JLP(R)S će sredstva dodjeljivati građanima prema listi prioriteta koja se utvrđuje bodovanjem, prema ranije navedenim kriterijima.

Što se događa nakon što se preda prijava? 2015-01-07T07:03:52+00:00

Nakon prijave na natječaj predstavnici općine, grada, odnosno županije terenskim pregledom provjerit će točnost prijavljenog početnog stanja obiteljske kuće. Ukoliko je prikazano stanje u dokumentacije odgovarajuće onom na terenu pristupa se ocijeni projekta. Ako projekt bude odabran za sufinanciranje sklapa se ugovor o međusobnim pravnima i obvezama onoga tko je projekt prijavio i onoga tko je natječaj raspisao.

Tko odlučuje koji se projekti sufinanciraju? 2015-01-07T07:03:15+00:00

Odabir projekata koji će se sufinancirati vrši onaj tko raspisuje natječaj tj. općina, grad ili županija (JLP(R)S.

Koji će biti kriteriji pri odabiru projekata za sufinanciranje? 2015-01-07T07:02:43+00:00

Prednost pri odabiru dat će se obiteljskim kućama lošijih energetskih svojstava tj. onim kućama koje će provođenjem programa povećanja energetske učinkovitosti ostvariti najveće uštede. Po pitanju vanjskih zidova prednost će imati obiteljske kuće koje imaju manju debljinu sloja fasadne toplinske zaštite. Za vanjsku stolariju najviše bodova dobit će kuća čija stolarija ima jednostruko staklo, nešto manje bodova dobiva se za vanjsku stolariju sa dvostrukim staklom a najmanje bodova za stolariju sa dvostrukim izo staklom s metalnom folijom. Kod opreme za grijanje prostora i/ili potrošne vode prednost se daje prema energentu koji se koristi na način da najviše bodova ostvaruju obiteljske kuće koje u te svrhe koriste isključivo električnu energiju. Nešto manje bodova dobit će se za kuće u kojima se kao energent koristi lož ulje a najmanje bodova kuće koje koriste ukapljeni naftni plin, prirodni plin, sustav daljinskog grijanja, biomasu (drvna sječka, peleti, briketi, cjepanice i ostali drveni ostatci) te geotermalne dizalice topline ili drugi obnovljivi izvor energije.

Naša mala stambena zgrada ima manje od 400m2 s 4 stana, možemo li i mi sudjelovati u programu? 2015-01-07T07:02:03+00:00

Ne. Program se odnosi na obiteljske kuće s najviše dvije stambene jedinice. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradilo je i program za višestambene zgrade koji također predviđa subvenciju Države a odnosi se na stambene zgrade s više od dvije stambene jedinice. Nakon što Vlada RH usvoji Program detalji o njegovom provođenju bit će dostupni na web stranici Ministarstva www.mgipu.hr.

Moja kuća ima 520 m2, mogu li se prijaviti na natječaj? 2015-01-07T07:01:07+00:00

Ne. Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima najviše dvije stambene jedinice, izgrađena na zasebnoj građevnoj čestici i građevinske bruto površine manje ili jednake 400 m2.

Moja je kuća sagrađena 1996. U medijima se spominje da se subvencioniraju samo kuće do 1987, je li to istina? 2015-01-07T06:59:58+00:00

Programom nije isključeno subvencioniranje kuća sagrađenih nakon 1987. Ta je godina spomenuta u Programu kao godina nakon koje kreće pojačana primjena propisa o toplinskoj zaštiti. Zbog čega se smatra da bi obiteljske kuće sagrađene prije te godine mogle imati lošija toplinska svojstva.

Mogu li sudjelovati u programu ako sam već započeo izradu fasade? 2015-01-07T06:59:17+00:00

Ne.

Trebam li imati energetski certifikat prilikom prijave na natječaj? 2015-01-07T06:58:41+00:00

Ne.

Tko može izraditi te dokumente? 2015-01-07T06:57:58+00:00

Projektnu dokumentaciju mogu izraditi ovlašteni inženjeri prema Zakonu o gradnji (NN 153/13).

Koja mi je dokumentacija potrebna? 2015-01-07T06:56:33+00:00

Popis dokumentacije bit će objavljen u tekstu natječaja svake JLP(R)S. Osnovni dokumenti koji će trebati za prijavu na natječaj su:

1. potvrda o prebivalištu na adresi obiteljske kuće u kojoj se provodi projekt, a koja je na području JLP(R)S koja raspisuje Natječaj,

2. dokaze da je obiteljska kuća u kojoj se projekt provodi postojeća (legalna/legalizirana) u smislu Zakona o gradnji (NN 153/13),

3. dokaz o vlasništvu (Zemljišno-knjižni izvadak koji nije stariji od 30 dana od dana podnošenja ponude na Natječaj JLP(R)S). Na natječaj se javlja vlasnik ili član/članovi njegove uže obitelji, uz suglasnost vlasnika.

4. projekt minimalno na razini glavnog projekta sa snimkom postojećeg stanja (Za rekonstrukciju postojeće zgrade potreban je glavni projekt kojim se daje tehničko rješenje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, sadrži i detaljan opis i tehničke karakteristike postojećeg stanja zgrade odnosno postojećeg građevnog dijela zgrade obuhvaćenog rekonstrukcijom u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu prije predviđenog građevinskog zahvata.)

5. predračun sa specifikacijom svih radova i materijala.

Dokumentacija koju će biti potrebno priložiti uz zahtjev za isplatom sredstava također će se definirati natječajem JLP(R)S, a trebat će sadržavati i:

• Dokaz da je ugrađena oprema sukladna s tehničkim propisima
• Dokaz da radove izvodi ovlašteni izvođač
• Jamstvo ovlaštenog izvođača za izvedene radove na minimalno 2 godine a za opremu rok koji nije kraći od rokova koje daje dobavljač opreme
• Završno izvješće nadzornog inženjera
• Energetski certifikat

Koji su osnovni uvjeti koje moram ispuniti da bih mogao sudjelovati u Programu? 2015-01-07T06:55:37+00:00

U Programu mogu sudjelovati samo legalno izgrađene obiteljske kuće, što uključuje i kuće koje su legalizirane. Vlasnik odnosno onaj tko prijavljuje projekt dužan je u roku objavljenom u natječaju dostaviti svu traženu dokumentaciju i osigurati preostala vlastita sredstava (gotovina, krediti štedionica ili banaka). On je dužan imati i potvrdu o prebivalištu na adresi te kuće. A kuća naravno mora biti na području općine, grada odnosno županije koji raspisuje natječaj.

Gdje će biti objavljen natječaji? 2015-01-07T06:54:58+00:00

Budući da su za promociju programa i privlačenje građana da sudjeluju u programu odgovorne općine, gradovi i županije natječaj bi trebao svakako biti objavljen na službenoj web stranici (JLP(R)S), na lokalnim medijima a preporučaju su i drugi kanali komunikacije. Ministarstvo predlaže da (JLP(R)S) tekst natječaja dostave Fondu, ovom Ministarstvu i Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kako bi bio dostupan zainteresiranim građanima i preko tih web stranica. Očekuje se da se u promociju programa uključe i uredi i timovi za gospodarenje energijom u gradovima i županijama.

Mora li općina, grad odnosno županija sudjelovati u sufinanciranju programa? 2015-01-07T06:53:58+00:00

Prema uvjetima javnih poziva Fonda, općina, grad odnosno županija (JLP(R)S) mora sudjelovati u sufinanciranju projekata. No, one JLP(R)S koje ne mogu osigurati sufinanciranje ne smiju biti uskraćene za mogućnost dobivanja sredstava Fonda koje će ponuditi svojim građanima te će Fond pratiti regionalnu pokrivenost sufinanciranja građana preko modela s JLP(R)S, te će na područjima na kojima se JLP(R)S nisu uključile u provedbu Programa provesti pilot projekt izravnog sufinanciranja građana.
Fond u pravilu osigurava subvencije u iznosu do 40% ukupne investicije, a kada je to moguće i više i to do 60 ili 80% (otoci, brdsko-planinska područja, područja od posebne državne skrbi, nerazvijenije JLP(R)S prema indeksu razvijenosti). Ciljani iznos ukupne potpore za provedbu mjera je najmanje 50% ukupne investicije, što znači da se preporuča da minimalni udio sudjelovanja JLP(R)S bude 10 do 20% ukupne investicije. JLP(R)S koje ostvaruju pravo na sufinanciranje do 60 ili 80%, prema uvjetima javnog poziva trebaju osigurati vlastito sudjelovanje u dvostruko ili četverostruko manjem postotnom iznosu (5 ili 2,5%). JLP(R)S sa svojim uredima za socijalnu skrb i nadležnim ministarstvom trebaju razmotriti i osiguravanje dodatnog sufinanciranja do iznosa 85% ukupne investicije za socijalno najugroženije stanovnike.

Kada će biti raspisan natječaj i tko ga raspisuje? 2015-01-07T06:51:54+00:00

Natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća na koji se građani mogu javiti raspisuju općine, gradovi i županije (JLP(R)S). Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavljuje javni poziv na koji se mogu javiti sve (JLP(R)S) koje žele sudjelovati u provođenju programa. One će nakon što dobiju odluku Fonda o sufinanciranju programa morati objaviti natječaj za građane u roku 30 dana od dana zaprimanja te odluke. Važno je napomenuti da je javni poziv za (JLP(R)S) otvoren do kraja ove godine a s obzirom da su financijska sredstva Fonda namijenjena subvencijama ograničena veće šanse za sudjelovanje u programu imat će one (JLP(R)S) koje se ranije uključe u provedbu programa.

Obnovio sam fasadu na legaliziranoj kući vlastitim sredstvima. Zanima me imam li pravo na povrat dijela uloženih sredstava i koliki je taj dio? 2015-01-07T06:51:17+00:00

Pravo na subvenciju dijela investicije u energetsku učinkovitost obiteljske kuće prema Programu ostvaruje se preko natječaja općine, grada odnosno županije i to za radove koji se namjeravaju izvesti. Subvencija se ne može ostvariti mimo natječaja i za radove koji su izvedeni prije nego što je prijava na natječaj prihvaćena.

Zbog čega se Program energetske obnove obiteljskih kuća ne odnosi i na nove kuće u izgradnji? 2015-01-07T06:50:45+00:00

Program energetske obnove obiteljskih kuća odnosi se na postojeće kuće koje služe za stanovanje. Postojeće su kuće one koje su legalno sagrađene ili legalizirane a dokaz da se kuća koristi za stanovanje je potvrda o prebivalištu.

Za moju je kuću izdano rješenje o odobrenju za građenje s potvrdom pravomoćnosti 1974. i potvrda Ministarstva iz 2013. da nije u tijeku inspekcijski postupak. Smatra li se moja kuća postojećom u smislu Zakona o gradnji i mogu li se javiti na natječaj za energetsku obnovu? 2015-01-07T06:49:44+00:00

U smislu odredbe čl.175. Zakona o gradnji, i slijedeći akti i dokumenti smatraju se uporabnom dozvolom: potvrda o izvješću nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, pravomoćna dozvola odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku inspekcijski postupak, dozvola za uporabu, rješenje i/ili potvrda o izvedenom stanju, uvjerenje da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968., te odgovarajuća rješenja za zgrade izgrađene/rekonstruirane u sklopu projekta obnove i druga rješenja sukladno čl.332. Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Kad se odobravaju poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte? 2015-01-07T06:47:11+00:00

Kad investicijski projekt za kojeg se odobravaju poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte predstavlja investiciju u dugotrajnu imovinu nositelja poticajnih mjera koja omogućuje otvaranja najmanje 100 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom i to unutar razdoblja od tri godine nakon početka investicije.

Tko može aplicirati na poticajne mjere za kapitalne investicijske projekte? 2015-01-07T06:46:33+00:00

Svi oni čiji je investicijski projekt za kojeg se odobravaju poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta predstavlja investiciju u dugotrajnu imovinu nositelja poticajnih mjera u iznosu od najmanje 5 milijuna EUR protuvrijednosti kuna uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od tri godine nakon početka investicije.

Za koje investicije se može reći da su razvojno-inovacijske? 2015-01-07T06:45:56+00:00

Razvojno-inovacijske aktivnosti kojima će se odobravati poticajne mjere su one koje utječu na unapređenje i modernizaciju:

• proizvoda,
• proizvodnih serija,
• proizvodnih procesa i
• proizvodnih tehnologija.

Koji su opravdani troškovi u svrhu usavršavanja za nova radna mjesta povezanih s investicijskim ciklusom? 2015-01-07T06:44:50+00:00

Pod opravdane troškove u svrhu usavršavanja podrazumjevamo:

• troškovi za instruktora,
• putni troškovi instruktora i osoba koje se usavršavaju,
• troškovi otpisa uređaja i opreme u skladu s opsegom njihova korištenja u svrhu usavršavanja,
• troškovi sudionika usavršavanja do visine svih opravdanih troškova iz točaka a. do c. ovoga članka

Koji su poticaji za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom? 2015-01-07T06:43:26+00:00

Da nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi do 10%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 10% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 3 000 EUR po novootvorenom radnom mjestu.

Da nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi od 10% do 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 20% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, a u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 6 000 EUR po novootvorenom radnom mjestu.

Da nositelju poticajnih mjera koji osigura otvaranje novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom u županijama gdje registrirana stopa nezaposlenosti iznosi preko 20%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za proteklu godinu, odobrit će se bespovratna novčana potpora za opravdane troškove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom u visini do 30% opravdanih troškova za otvaranje novog radnog mjesta, u maksimalnom iznosu protuvrijednosti kuna do 9 000 EUR po novootvorenom radnom mjestu.

Da li se kod uvoza opreme/strojeva mogu koristiti poticaji? 2015-01-07T06:41:39+00:00

Carinski poticaji se mogu koristiti pri uvozu nove investicijske opreme/strojeva koji predstavljaju dio opravdanih troškova investicijskog projekta na koji se ne plaća carina na robu iz poglavlja Carinske tarife 84.- 90. Zakona o carinskoj tarifi.

Koje su olakšice poduzetniku za investiciju kroz porezni poticaj? 2015-01-07T06:40:09+00:00

Poduzetnik ima porezni poticaj:

• kad je investicija u visini protuvrijednosti kuna do 1 milijun EUR, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih mjesta povezanih s investicijom.
• kad je investicija u visini protuvrijednosti kuna od 1 do 3 milijuna EUR, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom.
• kad je investicija u visini protuvrijednosti kuna preko 3 milijuna EUR, nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom.
• kad podnositelju prijave za korištenje poticajnih mjera može se odobriti porezni poticaj i bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet da provodi modernizaciju tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona. Podnositelj prijave ima obvezu, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, očuvati jednaki broj radnih mjesta koje je imao u trenutku podnošenja prijave, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Kada mikropoduzetnik može aplicirati za poticaje? 2015-01-07T06:38:38+00:00

Kada je visina investicije u visini od minimalno 50 000 EUR protuvrijednost u kunama, nositelju poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godine početka investicije uz uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to unutar razdoblja od godinu dana nakon početka investicije. Kada podnositelju prijave za korištenje poticajnih mjera se odobri porezni poticaj i bez otvaranja novih radnih mjesta uz uvjet da provodi modernizaciju tehnološkog procesa postojeće proizvodne linije ili pogona. Podnositelj prijave ima obvezu, tijekom cijelog razdoblja korištenja poticajnih mjera, očuvati jednaki broj radnih mjesta koje je imao u trenutku podnošenja prijave, a ne kraće od tri godine od početka korištenja poticajnih mjera.

Što ulazi u opravdane troškove investicije? 2015-01-07T06:37:23+00:00

A. Vrijednost nekretnina/zgrada i opreme/strojeva (standardna osnovica).
U sektoru prometa troškovi kupnje transportne opreme (pokretna imovina) ne mogu biti uključeni u opravdane troškove investicije (standardnu osnovicu). U opravdane troškove investicije neće se uračunavati zemljište, ranije izgrađene zgrade/građevine i ranije korištena oprema/strojevi.

B. Mogu uključivati određene kategorije nematerijalnih investicija (patenti, licencije, know-how) do graničnog iznosa od 50% standardne osnovice. Nematerijalna imovina koja predstavlja opravdane troškove investicije mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
• mora se koristiti isključivo u nositelju poticajnih mjera,
• mora se smatrati imovinom s mogućnošću otpisa (amortizirajuća imovina),
• mora biti kupljena od trećih strana po tržišnim uvjetima, isključujući povezane poduzetnike,
• mora biti uključena u imovinu nositelja poticajnih mjera, odnosno mora biti iskazana u bilanci nositelja poticajnih mjera najmanje pet godina.

C. Otvaranja novih radnih mjesta povezanih s investicijom izračunavaju se kao postotak bruto plaće u dvogodišnjem razdoblju.

Za koje se investicijske projekte mogu dobiti poticaji? 2015-01-07T06:35:22+00:00

Poticajne mjere uređene su Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja (NN 111/12), a odnose se na projekte investiranja i jačanje konkurentske sposobnosti u:
• proizvodno-prerađivačkim aktivnostima,
• razvojno-inovacijskim aktivnostima,
• aktivnostima poslovne podrške,
• aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti

Poticajne mjere ovim Zakonom osigurava ekološki sigurna poduzetnička aktivnosti i jedan ili više ciljeva:
• unos nove opreme i suvremenih tehnologija,
• veća zaposlenost i izobrazba zaposlenika,
• razvoj proizvoda i usluga više dodane vrijednosti,
• povećanje poduzetničke konkurentnosti,
• ravnomjerni regionalni razvoj RH.

Sisak projekti d.o.o.

Trgovačko društvo Sisak projekti d.o.o. osnovano je 2008. godine, a osnivač je Grad Sisak. Naša misija je stvaranje povoljnog okruženja i uvjeta za realizaciju poslovnih poduhvata unutar poslovnih zona u gradu i biti sveobuhvatna podrška rastu i razvoju gospodarske aktivnosti na području Grada Siska.

– Upravljanje EU projektima
– Edukacija i informiranje o mogućnostima financiranja Vaših projektnih ideja iz sredstava Europske unije
– Jačanje abpsorcijskih sposobnosti grada i trgovačkih društava u vlasništvu grada
– Izgradnja, organizacija i upravljanje poslovnim zonama razvijanje komunalne infrastrukture potrebne za osnivanje i razvoj MSP-a
– Edukacija i informiranje o mogućnostima financiranja Vaših projektnih ideja

– Izrada poslovnih, razvojnih i investicijskih planova
– Uspostavljanje suradnje s financijskim ustanovama
– Provođenje ili pomoć kod provođenja projekata čije je financiranje vezano uz Europsku uniju
– Izrada i obavještavanje stručne javnosti o mogućnostima ulaganja
– Potpora regionalnoj i lokalnoj samoupravi kod prijavljivanja na natječaje Europske unije
– Stvaranje pozitivnog potencijalnog investicijskog ozračja